Svjetski dan
životinja ili Svjetski dan
zaštite životinja, međunarodni dan koji se obilježava 4. listopada svake godine, posvećen pravima životinja i njihovu blagostanju, s posebnim naglaskom na odnosu čovjeka prema ostalim životinjama i važnosti svih životinja za život na Zemlji.
Svjetski dan životinja proglašen je 1931. na konvenciji ekologa u Firenci da bi se naglasio nepovoljan položaj ugroženih vrsta. Za Svjetski dan životinja bio je odabran 4. listopada jer se toga dana slavi svetkovina sv. Franja Asiškog, sveca zaštitnika životinja.
Otada je Svjetski dan životinja postao dan prisjećanja i odavanja počasti svim životinjama, a poseban je naglasak stavljen na ljude koji vole i poštuju ostale životinje. Dan se slavi na razne načine u svakoj zemlji bez obzira na nacionalnost, religiju, vjeru ili političku ideologiju.
Pod geslom da je Svjetski dan životinja posebna prilika za svakoga tko skrbi o životinjama, misija je SDŽ-a proslaviti životinjski život u svim njegovim oblicima, proslaviti odnos čovječanstva sa životinjskim carstvom, priznati različite uloge koje životinje imaju u čovjekovu životu (čovjekovi drugovi koji mu pružaju potporu i pomoć, koji unose osjećaj čuda u njegov život), priznati i biti zahvalan za način na koji životinje obogaćuju čovjekov život. Cilj je Svjetskog dana životinja poboljšati standarde životinjskog blagostanja širom svijeta pružajući potporu i sudjelovanjem pojedinaca, grupa i organizacija koje skrbe o životinjama.
Centralna ideja ovog dana postalo je isticanje važnosti ostalih životinjskih vrsta s kojima čovjek dijeli planet, onih životinja koje su sve češće žrtve čovjekove sebičnosti, sadizma i nasilja. S obzirom na sve, obrazovanjem i javnim aktivnostima boraca za zaštitu životinja nastoji se stvoriti nova kultura poštovanja i senzibilnosti, koju gaji sve više ljudi u skladu sa svojim mogućnostima, čime bi ovaj svijet postao pravedniji za sve koji u njemu žive. [1]
"Na zgarištima nismo pronašli preživjele pse, mnogi su živi izgorjeli u kavezima ili vezani lancima"
Čovjek nema suosjećanja za ljude, za životinje, izgubio je kontakt sa svojim prirodnim okolišem. Stvara virtualni svijet gdje ne živi svoj vlastiti život, već život potrošačkog robota, i sve se više udaljava od svog istinskog 'ja'. Polako i postupno prestat će biti biće koje osjeća i koje je povezano s drugima i s prirodom. I na kraju više neće biti stvarnog svijeta. Negdje usput jednostavno će nestati.
Janez Drnovšek
U sjeni istaknutih vijesti o materijalnim štetama, dramatičnom spašavanju ljudi i imovine ugroženih požarom, ostaju skrivene sve strahote koje flora i fauna podnose u vatrenoj stihiji.
Biljni svijet oporavit će se godinama, no što je sa životinjskim? Šumski požar ostavlja traume i na životinje, kako pitome tako i divlje, koje su se izgubile u svom staništu koje im je do temelja uništeno. Izgubljene i zbunjene tumaraju šumom, pa se često i spuste do grada. Tako je bilo i nakon ljetošnjeg požara u okolici Splita, kada je jedna Splićanka na svom Facebook profilu objavila neobičnu situaciju koja je mnoge dirnula i otkrila nam tužnu stranu "majke svih požara”.
U Mravincima, prema Karepovcu, Jagoda Mihanović krenula je preko
nasipa da vidi dokle je gorilo i među maslinama ugledala je izgubljenu,
preplašenu i ozlijeđenu lisicu. Šepala je.
– Ostavila sam auto na putu i otišla preko nasipa da vidim do kuda je gorilo i ugledam lisicu među maslinama. Došla pored puta i sjela, tužna,zbunjena, izgubljena…Polako sam se vratila do auta po fotoaparat nadajući se da neće otići daleko dok se vratim. Dočekala me sjedeći. Gleda me kao da pita. Ne boji se, sigurno nisam izgledala tako opasno nakon onog paklenog plamena koji je poharao ovuda. Gledale smo se neko vrijeme onda je polako, šepajući otišla …- napisala je Mihanović na svom Facebook profilu.[2]
Foto: Jagoda Mihanović
Za sam kraj priče. Požari kao i suše ostavljaju stravične posljedice. Vatra je uništila jazbine, gnijezda, izvore hrane, vodotokove na kojima se divljač napaja i mjesta gdje je obitavala i na kojima se hranila zbog čega se prekida uspostavljeni lanac prehrane, što bi na kraju moglo imati puno veće razmjere, ne samo za životinje, nego posljedično, i za ljude. Vodeći brigu o dobrobiti životinja, vodimo brigu i o nama samima.
Što je to čovjek bez životinja? Ako sve životinje odu, čovjek će umrijeti od velike usamljenosti duha. Što god se dogodilo životinjama, ubrzo će se dogoditi i čovjeku. Sve su stvari povezane.
Seattle, poglavica indijanskog plemena Suquamish
OBJAVLJENO: 4. listopada 2017./2018.
........................................................
Izvori:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Svjetski_dan_zaštite_životinja [1]
FOTO: Jagoda Mihanović - http://100posto.hr/news/tugu-na-licu-ove-lije-razumjet-ce-svi-koji-su-stradali-u-pozaru
