Da današnji dan 14. siječnja 1980. godine

Da današnji dan 14. siječnja 1980. godine


 
 
 
 
 
 
 
 
Od preuzimanja smjene u večernjim satima 13. siječnja 1980. godine, treća smjena riječke vatrogasne brigade nije imala predaha. Jaka bura puhala je na riječkom području, stvarajući neugodan osjet hladnoće. Po pravilu, jaku buru pratio je i povećani broj zapaljenja dimovodnih kanala, što je za riječke vatrogasce značilo besanu noć.  Događaji koji su uslijedili zaslužuju detaljniji opis.
 

Prvi požarni alarm - Požar u Robnoj kući "RI"

 
U ranim jutarnjim satima, 14. siječnja, točnije, u 04:30 oglasilo se zvono za uzbunu prvog izlaza - navalna vozila RI 1 i RI 2. Posade obaju vozila na čelu s komandirom voda Josipom Kosićem, napustile su garažu. Dežurni dispečer je radio vezom posadu uputio prema Robnoj kući RI - aktiviran je javljač požara koji je putem automatske vatrodojave uzbunio vatrogasnu postrojbu. U postaji je ostala posada trećeg izlaza, koja se kratko vrijeme prije uzbune vratila s posljednjeg u nizu požara dimnjaka. Ispostavilo se da je pregrijani aparat za kavu progorio šank "kafića". Zahvaljujući javljaču požara vatrogasci su stigli u posljednji čas - plamen je već zahvatio veći dio šanka. 
 

Drugi požarni alarm -  Požar u Brodogradilištu "Viktor Lenac"

U 04:50 ponovo se oglasilo zvono na uzbunu i na intervenciju su poslana tri vozila; RI 20, RI 4 i RI 20. Posade sva tri vozila bile su uvjerene da su upućeni u pomoć kolegama u Robnu kuću RI. Radio vezom im je rečeno da je u Brodogradilištu Viktor Lenac, na bugarskom oceanskom ribarskom brodu koji se nalazio na remontu u brodogradilištu, izbio požar. Trima vozilima iz postaje Centar se na istočnom izlazu iz grada, na Pećinama, priključilo navalno vozilo vatrogasne postaje Vežica s punom posadom. Dolaskom u brodogradilište "gasni vlak" je upućen prema lijevom gatu na kojem se nalazio privezani ribarski brod "Rotalia" sa spuštenim sizom (platforma za ulazak na brod). Brod i prostor u neposrednoj blizini broda bili su obavijeni dimom. Dvojica vatrogasaca Brodogradilišta Viktor Lenac gasila su požar jednim mlazom vode kroz brodsko okno. U pomoć vatrogascima i posadi bugarskog ribarskog broda došla su i dvojica mornara s ruskog broda "Azerbeiđan", potpuno opremljenih osobnom zaštitnom opremom za gašenje požara i aparatima za zaštitu dišnih organa. Bugarski mornari su im zapriječili pristup brodu, ne dopuštajući neovlaštenim osobama da se popnu na brod, dok su istovremeno riječkim vatrogascima rukom pokazivali da ih zaobiđu i da se popnu na brod.  
 

Problemi već na prvom koraku  

Voditelj odjeljenja riječkih vatrogasaca je s dvojicom vatrogasaca popeo se na palubu broda gdje ih je dočekao član posade za kojeg su pretpostavili da je kapetan broda. Međutim, kako je u to doba bilo uobičajeno na sovjetskim brodovima, na brodu se nalazio politički komesar broda, Antonov. Politički komesar broda bio je po položaju vrlo moćna figura u oblikovanju bilo kakvih odluka koje se tiču broda i interesa brodara (države). Komesar Antonov je riječke vatrogasce odveo do štive II. odakle je sukljao gusti dim kroz kojeg su povremeno "lizali" plameni jezici. Temperatura oko štive je bila izrazito visoka. Vatrogasci su ipak uspjeli utvrditi da gore veće količine kartonske ambalaže i ribarska oprema koja se nalazila u štivi. Voditelj odjeljenja je zapovjedio gašenje požara s dvama mlazevima vode s navalnog vozila. Postupajući po zapovjedi, vatrogasci su uspostavili cijevne pruge i pripremu za gašenje. Kad je gašenje trebalo započeti, vatrogasci su vidjeli svog nadređenog u žustroj raspravi s političkim komesarom broda. Voditelj odjeljenja vatrogasaca jeu školi učio ruski jezik što mu je donekle olakšalo sporazumijevanje. Rasprava je rezultirala promjenom zapovjedi i nalogom vatrogascima da požar gase korištenjem srednje teške pjene za gašenje požara. Vatrogasci su znali da je to velika greška ali pomorsko pravo je nalagalo da poslušaju naloge osobe odgovorne za brod u moru, a to je kapetan broda (u ovom slučaju je to bio politički komesar). Promjena taktike i sredstava za gašenje značilo je i gubitak dragocjenog vremena za početak gašenja požara. U međuvremenu je mjesto požara stigla i ekipa vatrogasaca koja je gasila požar u Robnoj kući RI. Komandir smjene, Josip Kosić, je obavio još jedno izviđanje i procjenu situacije te je pokušao uvjeriti komesara broda je je gašenje požara pjenom loša odluka. Nije ga uspio razuvjeriti. Komesar je inzistirao da se požar gasi srednje teškom pjenom.   
 
Vatrogasci Brodogradilišta Viktor Lenac - Fotografija iz zbirke Slavka Suzića 

Bitka s požarom je započela 

Riječki vatrogasci su u utrobu broda ušli s dva mlaza pjene - dvojica lijevim, a dvojica desnim hodnikom. S obzirom da u hodnicima nije bilo plamena, obje navalne grupe su bez problema stigle do ulaza u štivu. Nažalost, pokazalo se da je upozorenje vatrogasaca da se ovaj požar ne smije gasiti pjenom bilo ispravno. Visoka temperatura i uzgon dima izbacivao je pjenu kroz otvor štive. Rezultat je bio da je požar nastavio širiti, a gusti dim iz potpalublja je uskoro počeo sukljati kroz bočna vrata kojima se ulazilo u potpalublje. U međuvremenu je stigao i prvi od tri remorkera na kojeg su vatrogasci postavili još jedan mlaz za pjenu. Druga dva remorkera su u tegalj uzeli Jugolinijin brod "Kumrovec", koji je bio vezan uz obližnji dok, svega tridesetak metara od goruće "Rotalije". S razvojem požara pogoršavala se i situacija u hodnicima, u kojima su se nalazili vatrogasci s mlazevima pjene. Temperatura je rasla, a vidljivost je bila sve manja. Požar je jačao iz minute u minutu, a komesar nije htio promijeniti svoju odluku da se požar gasi pjenom. Vatrogasci su zbog takvog stava bili u nepovoljnoj situaciji s velikim izgledima da če izgubiti bitku s požarom. 
 
Pakao u utrobi Rotalie - Fotografija iz zbirke Slavka Suzića

Nesreća nikad ne dolazi sama 

U jednom trenutku, strojar s remorkera podigao je pritisak na pumpi zbog čega je pukla je spojka cijevi i mlaznice. Puknuta spojka udarila je vatrogasca u lice, razbila mu vizir na maski dišnog aparata, izbila "plućni automat" i polomila prednje zube. Vatrogasna cijev je nekontrolirano vitlala hodnikom broda, a ozlijeđenog vatrogasca bez dišnog aparata trebalo je hitno evakuirati iz smrtne opasnosti. Onako ozlijeđen i bez maske je s kolegom uspio uhvatiti cijev, zaglaviti je u nekom utoru da mlaz otopine pjenila u vodi ulazi u požarni prostor. Tek nakon toga obojica su se evakuirali nakon čega je ozlijeđeni vatrogasac predan hitnoj medicinskoj pomoći i odvezen u bolnicu.  
 

Formiranje stožera za upravljanje požarom  

Sve složenija situacija i sve jači požar ugrožavao je vatrogasce ali i sam brod. Pozvane su dodatne snage u pomoć, a formiran je i stožer za upravljanje događajem. Na čelu stožera bio je tadašnji komandir riječkih vatrogasaca, Veljko Delak, a s njim je bio njegov zamjenik, Slavko Gauš, Đorđe Antić, tadašnji komandir vatrogasaca brodogradilišta Viktor Lenac, te lučki kapetan Ivica Šimić. Nakon analize stanja na požaru i razgovora s komesarom, riječki vatrogasci su konačno mogli primijeniti svoju taktiku gašenja. Zbog konstrukcije broda, velike količine izolacijskog materijala (stiropor) kojom su trup i skladišta ribe bili obloženi, te ambalaže i lakozapaljivih tvari na brodu, gašenje broda je bilo vrlo zahtjevno, a dramatične situacije nizale su se jedna za drugom.
 
 
Prostor u brodu osvajali smo metar po metar. Tijekom cijele akcije gašenja požara nisam mijenjao poziciju na kojoj sam gasio. Kako bi smo potrošili bocu zraka, izlazili smo van da je promijenimo, a umjesto nas su ulazila druga dvojica. Vani smo se odmarali i smrzavali. Rukavice su mi se u potpunosti razmočile pa sam ih odbacio. Kad je došlo vrijeme da zamijenimo kolege, ulazili smo u utrobu broda sa zaleđenom zaštitnom opremom na sebi; uniforma od kangara, kožna jakna i aluminijska kaciga. U utrobi broda smo se kuhali i patili.
                                                                                -Slavko Suzić, jedan od vatrogasaca na požaru 
 
Vatrogasci su tijekom gašenja u nekoliko navrata bili pozivani da napuste brod. Prvi puta razlog je bio informacija da kompanija, u čijem je vlasništvu bila "Rotalia" nema namjeru isplatiti gasiteljima nagradu, premda je to bilo propisano konvencijom. Drugi razlog bila je procjena stožera da neće biti moguće ugasiti požar te da brod treba otegliti na pučinu da nikog ne ugrožava. To se, srećom, nije dogodilo jer je Slavko Gauš uspio uvjeriti stožer da je požar "okružen" vatrogasnim snagama te da nema opasnosti od širenja na strojarnicu, skladišta zapaljivih tvari i brodsko nadgrađe, a uspostavljen je bio i "vodeni tampon" koji je štitio spremnike goriva. Tolika količina vode u brodu utjecala je i na njegov stabilitet. Vatrogasci su još jednom tijekom dana pozvani da hitno napuste brod. Tada ih ja na brodu i u samoj utrobi bilo čak tridesetak. Pod teretom vode za gašenje brod se iznenada počeo naginjati na lijevi bok i bio bi se prevrnuo da ga uz gat nisu pritisnula tri remorkera Riječke luke; Ares, Pluton i Titan. Pritiskali su ga i podupirali punom snagom motora. 
 
Remorkeri "Ares", "Pluton" i "Titan" spašavaju Rotaliu od prevrtanja - Fotografija iz zbirke Slavka Suzića

Upornost i požrtvovnost se isplatila

Uz ogroman trud i požrtvovnost, vatrogasci su na toj akciji gašenja požara potrošili čak 300 boca komprimiranog zraka, požar je konačno ugašen oko 20:00 sati. Došla nova smjena vatrogasaca čiji je zadatak bio dogašivanje žarišta i dežurstvo na požarištu. Sveukupno je požar gasilo 50-tak vatrogasaca. Umorni vatrogasci, njh tridesetak, vratili su se u svoje postaje, Vežicu i Centar na dežurstvo. Prije nego su se mogli oprati, okrijepiti i odmoriti, sa sva tri vozila skinuli su korištenu opremu, oprali je i zamijenili novom. Tek nakon toga mogli su se odmoriti. Okupili su se u tzv. "Crvenom kutiću" u kojem je gorjela peć na drva. Skinuli su sa sebe mokru odjeću i povješali je po prostoriji. Sa šalicom toplog čaja u ruci, "armiranog rumom" (u to vrijeme to im je bilo dopušteno), sjedili su oko peći prepričavajući događaje.
 

Treći požarni alarm -  Požar skladišta "Automotora" na Krnjevu

 
Njihov odmor je oko 22:00 sata prkinulo zvono za uzbunu - PRVI IZLAZ!  Do njih je dotrčao njihov voditelj odjeljenja Juraj Paska i obavijestio ih da gore Automotorova skladišta na Krnjevu (prostor nešto ispod današnjeg Kauflanda). Niti minutu nakon uzbune sva tri vozila hitala su prema Krnjevu. U navalnom vozilu, u kojeg stane šest opremljenih vatrogasaca, bilo je nagurano njih 11, kao da su tek došli na posao, a tekao im je 27 sat neprekidne službe bez odmora i sna. Na mjestu događaja zatekli su skladište u jednoj buktinji. Odjekivali su praskovi nalik eksplozijama. Od vrućine je pucao salonitni krovni pokrov i posude maziva i ulja uskladištenih u skladištu. Vatrogascima je jedino preostalo uspostaviti zaštitnu liniju za zaštitu okolnih zgrada i obližnjeg skladišta građevinskog materijala. Požar su ugasili i na požarištu dočekali jutro.   
 
Nekoliko dana nakon ovih događaja, riječki Novi list preno je informaciju bugarske državne novinske agencije prema kojoj je u svim bugarskim tiskovinama pisalo da su "jugoslavenski vatrogasci gasili bugarski brod kao da je njihov vlastiti. Svakako je potrebno istaknuti da je "Rotalia" jedini brod te vrste oceanskog ribarskog broda na kojem je požar uspješno ugašen. Svi ostali na kojima je izbio požar, izgorjeli su u potpunosti i bili izgubljeni. Razlog je ranije naveden - velika količina izolacijskog materijala (stiropora). Samo mjesec dana nakon požara, potpuno obnovljena "Rotalia" je isplovila iz Viktor Lenca.  Istražitelji su utvrdili da je do požara došlo zbog neopreznosti bugarske posade koja je tu večer na brodu proslavljala pravoslavnu "Novu godinu". Palili su brodske baklje i pušili na palubi. Ostaje nepoznato je li baklja ili opušak izazvao požar.    
 
Riječki vatrogasci nisu dobili pripadajuću nagradu za gašenje požara na Rotaliji ali im je nakon nekoliko mjeseci uz redovnu plaću isplaćen "višak". Tako se u to vrijeme radilo.
 
Objavljeno, 14. siječnja 2018.

Izvor informacija i autor teksta, Slavko Suzić - Viši vatrogasni časnik u mirovini
Fotografije iz zbirke Slavka Suzića
 


Mjere zaštite od Koronavirusa

Mjere zaštite od Koronavirusa
Upute vatrogasnim organizacijama ...

Spaljivanje biljnih ostataka loša je navika i prijetnja sigurnosti...

Spaljivanje biljnih ostataka loša je navika i prijetnja sigurnosti...
...ali i zdravlju. Emisije plinova nastalih spaljivanjem ozbiljno onečišćuju zrak i povećavaju zdravstvene rizike ...

Glasilo

Glasilo
“Nazovi 193” strukovni list primorsko-goranskih vatrogasaca. ...

Godišnjica potresa i Sisačko-moslavačkoj županiji

Godišnjica potresa i Sisačko-moslavačkoj županiji
Zamjenik zapovjednika JVP Grada Rijeke, Dario Gauš na Dnevniku Nova TV ...

Analiza protupožarne sezone 2021.

Analiza protupožarne sezone 2021.
...donosi pregled aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za RH ...

Novi provedbeni propisi Zakona o vatrogastvu

Novi provedbeni propisi Zakona o vatrogastvu
Informacijski sustav Hrvatske vatrogasne zajednice; Područje primjene i novi pravilnik NN 80/2021 - ...

Ova stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Za nastavak korištenja web stranice kliknite na "Slažem se". Postavke kolačića mogu se konfigurirati u vašem web pregledniku, a više informacija potražite ovdje. Slažem se