Od značajnijih datuma u povijesti Opatije svakako treba izdvojiti 14. siječanj 1894. godine, kad je osnovana "Stanica za hitnu pomoć lječilišta Opatija". O osnivanju opatijske hitne medicinske pomoći pisali smo u članku o požaru Bečkog Ringtheatera. Novootvorena stanica za hitnu medicinsku pomoć pridružena je opatijskim vatrogascima koji su tada nosili ime "Die Freiwillige Feuerwehrgesellschaft", a kad im je pridodan hitni medicinski tim, promijenili su ime u "Die Freiwillige Feuerwehr und Rettungsgesellschaft des Kurortes Abbazia" (Dobrovoljno vatrogasno i spasilačko društvo lječilišnog mjesta Opatija). Opatija je u to vrijeme, kao drugi grad u tadašnjoj Europi, organizirala dežurnu ekipu hitnog medicinskog tima. Dužnost glavnog liječnika opatijske Stanice za hitnu medicinsku pomoć obavljao je dr. Franc Tripold.
Na fotografiji dr. Franc Tripold, barunica Stefania Zichy i nepoznati član tima
Osnivanje opatijske vatrogasne službe potaknuto je od strane vrlo moćnog privatnog društva "Južne željeznice" iz Beča. Zadatak vatrogasne službe bio je štititi objekte društva i njihove goste koji su došli u Opatiju u svrhu" liječenja i oporavka". Budući da je uprava "Južnih željeznica" izričito naredila da vatrogasna služba bude u interesu društva i gostiju lječilišta, domicilno stanovništvo nije moglo računati na pomoć organizirane spasilačke službe. Naravno, s vremenom je humanost i "zdrav razum" opatijskih vatrogasaca i tima hitne medicinske pomoći nadvladao apsurdnu naredbu. Sami članovi spasilačke službe zanemarivali su naredbu i i postupno širili područje svog djelovanja.
Vozila spasilačkog društva Opatija
Događaj iz naslova ovog članka potvrđuje spomenuta kršenja naredbe "Južnih željeznica" prema kojima je granica djelovanja bila na liniji Potok Slatina - Potok Tomaševac. Sam događaj opisujemo u nastavku.
Nesreća se dogodila 08. siječnja 1898. godine, u ranim poslijepodnevnim satima na gradilištu obiteljske kuće u Voloskom. Vanjska skela građevine bila je loše sidrena, te se urušila pod teretom trojice radnika i građevinskog materijala. Nesretni radnici pali su s visine drugog kata. U službenoj bilješci taj je događaj opisan sljedećim riječima: "Siroti radnici popadaše na hrpu neobrađenog kamenja, a na njih grede, daske i drugi
materijal. Tko je vidio ovaj grozni prizor kako radnici lete sa visine prema dolje,
neće ga nikada zaboraviti". Čim su čuli lom skele na mjesto događaja dotrčali su svi ostali radnici gradilišta. Zatrpane kolege oslobodili su tereta materijala i skela koji ih je pritiskao i "izvukoše polumrtve radnike ispod onog krša". Vrlo brzo nakon toga je na mjesto nesreće stigao i kotarski liječnik, dr. Tamaro ali i načelnik općine te nekoliko općinskih vijećnika. Kotarski liječnik je brzo pregledao ozlijeđene radnike, povezao im vidljive rane i naložio radnicima da ih svu trojicu prenesu u općinsku vijećnicu. Uskoro je stigao i sanitetski voz s jednom kočijom "Spasilačkog društva Opatija", te su odvezli svu trojicu stradalnika u gradsku bolnicu u Rijeku.
Dvojica teže ozlijeđenih radnika zadržani su na liječenju u bolnici, a jednog lakše ozlijeđenog radnika su na povratku u Opatiji odvezli njegovoj kući u Jušiće. Zabilježeno je da su dvojica radnika bili s područja općine Kastav, a treći radnik bio je iz Italije.
Povodom ovog događaja općinski načelnik (nije zabilježeno njegovo ime) uputio je javni apel rekavši; "Takve nesreće se ne smiju događati. Poduzetnici i nadzornici gradilišta moraju bolje i savjesnije paziti na sigurnost radnika jer se takve nesreće prečesto događaju".
Objavljeno, 8. siječnja 2019.
Istražio i napisao – vatrogasni kroničar i istraživač vatrogasne povijesti Slavko Suzić
Fotografije:
Arhiva DVD-a Opatija
Izvori:
Glasilo-
Naša Sloga
Fotomonografija DVD Opatija 1886. - 1976
