Promjene u klimi i razvoj vatrogastva

Uobičajeno je da se inovacije na nekom znanstveno-stručnom polju događaju u trenutku kad za takvim izumom vlada najveća potreba (suvremeni primjer je cjepivo protiv SARS-CoV-2 virusa).

Za inovacije u vatrogastvu Novoga vijeka - posebno u pogledu uvođenja u službu nove opreme i alata te za razvoj vatrogasne taktike, značajan je "Maunderov minimum” (1645.-1720.), poznatiji pod nazivom "malo ledeno doba”. Ovo razdoblje predstavlja klimatološki i povijesni fenomen, a označava razdoblje od 13. do 19. stoljeća, koje je u usporedbi sa suvremenim temperaturama na Zemlji bilo prosječno hladnije za više od 2°C (izvor: NASA^{^[1]} i NOAA^{^[2]}).

Navedene promjene u klimi dovele su do pojave sušnih ljeta često praćenih grmljavinskim nevremenom i iznimno hladnih zima, što je stvaralo pogodne uvjete za izbijanje požara. U takvim okolnostima, prepoznati su čimbenici koji bitno pridonose požarnoj opasnosti nekog područja: intenzivnost i učestalost požara te sezonalnost^{^[3]}, pa se u uporabu uvodi pojam "urbanog požarnog režima” (engl. urban fire regime^{^[4]}). Uvidjelo se da na požarne režime naseljenih područja utječu promjene klime, geografski smještaj grada, veličina grada te vrsta korištenih građevinskih materijala. Na neke od čimbenika bilo je teško utjecati, a na druge nemoguće.

U svrhu jačanja otpornosti zajednice, gradske vlasti organiziraju vatrogasne snage, pa je npr. u to vrijeme, svaki od 16 amsterdamskih gradskih kvartova obvezno imao dva vatrogasna zapovjednika i 36 vatrogasaca, koji su najčešće bili članovi različitih cehova. Za održavanje stege u postrojbi, predviđene su novčane kazne za kašnjenje te bonusi za najbrža tri vatrogasca koji stignu na požarište.^{^[5]}

Donosioci odluka bili su svjesni kako ljudska snaga treba i odgovarajuću opremu kojom će gasitelji rukovati, stoga se potiču tehničke inovacije koje će vatrogasnim snagama omogućiti učinkovitiju borbu protiv požara. To je period u kojem su patentirane vatrogasne cijevi Adriaana Franszoona Piecka iz srpnja 1664. godine, Cornelisa Janoszoona Pompa iz svibnja 1666. godine te preteče peristaltičke pumpe (slangpomp) s pripadajućim kožnim i platnenim cijevima poznatih nizozemskih slikara i izumitelja, braće Jana i Nicolaasa van der Heydena iz 1671. godine.^{^[6]}

Amsterdamski požar od 27. srpnja 1679. primjer je sinergije ljudstva i tehnike: požar je započeo udarom groma u skladište kitovog ulja, a uslijed dugotrajne suše i visoke zapaljivosti ulja, požar je progutao više od 50 zgrada do trenutka kad su vatrogasci pristupili gašenju. U tom požaru se oprema braće Heyden (slika 1. - desna pumpa) pokazala kao vrlo efikasna zbog svoje male težine i inovativne uporabe kožnih cijevi koje se moglo rastegnuti i tako je omogućena unutarnja navala, što do tada to nije bilo moguće činiti - s postojećim teškim pumpama s fiksnom mlaznicom direktno pričvršćenom na kućište pumpu (slika 1. - desna pumpa s operaterom), koja izgledom podsjeća na današnje monitore suvremenih vatrogasnih vozila.^{^[7]}

Kako su požari tijekom ljeta bili sve češći, tako se njihova pojavnost povećavala i tijekom zime, uslijed dugih hladnih razdoblja, kada su ljudi češće i intenzivnije ložili, što je dovodilo do nastanka i širenja požara u gradovima koji su iz dana u dan sve više rasli. Detalje o nastanku i tijeku mnogih požara, vremenskim uvjetima, brojnosti ljudstva i vatrogasnoj opremi kojom su se koristili gasitelji, moguće je pronaći u prvom vatrogasnom priručniku "Opis novootkrivenog i patentiranog vatrogasnog stroja s cijevima te kako s njime gasiti vatre / The description of the newly discovered and patented hose fire engine and its way of extinguishing fires” (Jan van der Hexden, 1690.). Cilj autora bio je što detaljnije zabilježiti probleme s kojima se susreo kao vatrogasni zapovjednik kako bi se u budućnosti omogućilo efikasnije pristupanje spašavanju i gašenju.^{^[8]}

Sastavio: Adrian Filčić

Bibliografija

Degroot, Dagomar. The frigid golden age - Climate change, the Little ice age, and the Dutch Republic 1560 - 1720. Cambridge, UK: Cambridge university press, 2019.

»Introduction.« U Flammable Cities: Urban Conflagration and the Making od the Modern World, uredio Greg Bankoff, Uwe Lübken i Jordan Sand, 3-21. Wisconsin: The University of Wisconsin Press, 2012.

Jurvélius, Mike. Fire Regimes. n.d. https://www.sciencedirect.com/topics/agricultural-and-biological-sciences/fire-regime (pokušaj pristupa 14. 12 2021).

Kuretsky, Susan Donahue. »Jan van der Heyden and the Origins of Modern Firefighting: Art and Technology in Seventeenth-Century Amsterdam.« U Flammable Cities: Urban Conflagration and the Making of the Modern World, uredio Greg Bankoff, Uwe Lübken i Jordan Sand, 23-43. Wisconsin: The University of Wisconsin Press, 2012.

NASA's Scientific Visualization Studio. Video: Global Warming from 1880 to 2020. n.d. https://climate.nasa.gov/climate_resources/139/video-global-warming-from-1880-to-2020/ (pokušaj pristupa 10. 12 2021).

NOAA National Centers for Environmental information. Climate at a Glance: Global Time Series. 11 2021. https://www.ncdc.noaa.gov/cag/global/time-series/globe/land_ocean/ytd/7/1880-2021 (pokušaj pristupa 10. 12 2021).

The Trustees of Princeton University. Jan van der Heyden and his firefighting book. 30. 01 2015. https://graphicarts.princeton.edu/2015/01/30/jan-van-der-heyden-and-his-firefighting-book/ (pokušaj pristupa 11. 12 2021).